Otkrijte Sanski Most – biser Krajine koji spaja prirodu i tradiciju
Sanski Most je općina smještena u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Zemljopis
Sanski Most se nalazi na rijeci Sani u području Bosanske Krajine, između Prijedora i Ključa. Administrativno pripada Unsko-sanskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Površina gradskog naselja Sanski Most iznosi 12,90 km², dok površina općine iznosi 781,17 km². Grad i njegova okolina nalaze se u srednjem toku rijeke Sane, okružen planinama Grmeč na zapadu i Mulež i Behremaginica na istoku. Kroz općinu protječu rijeka Sana i osam manjih rječica: Sanica, Dabar, Zdena, Bliha, Majdanska rijeka, Japra, Sasinka i Kozica, te nekoliko ponornica. Na području Sanskog Mosta nalazi se više jakih kraških izvora – Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, ispod planine Mulež, nalazi se izvor radioaktivne sumporne vode poznat po svojim ljekovitim svojstvima. Na području općine nalaze se i poznate pećine: Hrustovača, Dabarska i Fajtovačka pećina. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje ima srednjoevropsku klimu.
Historija
Na području općine pronađeno je 176 grobova iz željeznog doba, među kojima su otkriveni uvezeni predmeti iz Grčke i Italije, poput keramike. Od 13. do 15. stoljeća, ovo područje bilo je dio županije Sana u okviru slavonskog kraljevstva, a 1499. godine dolazi pod osmansku vlast.
Stanovništvo
Prema popisu iz 1991. godine, Sanski Most je imao 60.307 stanovnika. Najveći udio činili su Muslimani (46,65 %), zatim Srbi (42,05 %), Hrvati (7,16 %), Jugoslaveni (2,06 %) i ostali (2,05 %). Prema popisu iz 2013. godine, općina Sanski Most imala je 41.475 stanovnika, od čega su Bošnjaci činili 92,45 %, Srbi 4,43 %, Hrvati 1,74 %, a ostali 1,38 %. Samo naseljeno mjesto Sanski Most imalo je 16.913 stanovnika, od kojih su 94,19 % Bošnjaci.
Naseljena mjesta
Općinu Sanski Most čine sljedeća naseljena mjesta: Batkovci, Bjeline, Bojište, Bosanski Milanovac, Bošnjaci, Brdari, Čaplje, Demiševci, Djedovača, Donja Kozica, Donja Tramošnja, Donji Dabar, Donji Kamengrad, Donji Lipnik, Dževar, Đurići, Fajtovci, Glavice, Gorice, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Gornji Dabar, Gornji Kamengrad, Gornji Lipnik, Grdanovci, Hadrovci, Hrustovo, Husimovci, Ilidža, Jelašinovci, Kijevo, Kljevci, Koprivna, Kozin, Krkojevci, Kruhari, Lukavice, Lušci Palanka, Lužani, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Modra, Mrkalji, Naprelje, Okreč, Otiš, Podbriježje, Podlug, Podovi, Podvidača, Poljak, Praštali, Sanski Most, Sasina, Skucani Vakuf, Slatina, Stara Rijeka, Stari Majdan, Suhača, Šehovci, Škrljevita, Tomina, Trnova, Usorci, Vrhpolje i Zenkovići.
Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Sanski Most pripao je Federaciji BiH, dok su neka naselja (poput Batkovaca, Hadrovaca, Sasine, Trnove i drugih) uključena u sastav Republike Srpske, formirajući novu općinu Oštra Luka.
Privreda
Na području Sanskog Mosta postoje nalazišta gipsa, a poljoprivreda i šumarstvo imaju važnu ulogu u lokalnoj ekonomiji.
Kultura
Među kulturno-historijskim znamenitostima izdvajaju se: Fatihova Musalla, Hamza-begova džamija, Memorijalni kompleks Šušnjar, Stari grad Kamengrad, Most u Starom Majdanu, zgrada II zasjedanja ZAVNOBIH-a i zgrada stare željezničke stanice.
Sport
Sanski Most ima razvijen sportski život. Najpoznatiji klubovi su: NK Podgrmeč, NK Radnički Zdena, NK Rudar Kamengrad, MNK Sparta, OKK Sana, RK Sana 7, ŽOK Sana i KK Hurije. U historiji ženskog sporta posebno se pamti ŽKK Sana, koji je postojao od 1985. do 1995. godine pod vodstvom trenera Branislava Vučenovića i takmičio se u republičkoj ligi Bosne i Hercegovine.
